Kratak odgovor je da nitko točno ne zna.1 Međutim, postoji niz teorija i to je područje istraživanja koje je trenutno u tijeku.
Od 60 do 80% nas će u nekom trenutku patiti od tenzijskih glavobolja, a stres je najčešći prijavljeni uzrok.2
Stoga je važno da naučite što je više moguće o tome zašto bi se to moglo dogoditi.
Povezane značajke životnog stila
Jedna ideja je da kada smo pod stresom, često ne brinemo o sebi onako kako bismo trebali. Možda pijemo više kofeina. Loše spavamo. Sve su ovo poznati okidači glavobolje.3
Osigurati da ste dobro hidrirani i zdravo se hranite mogao bi biti jedan od načina da smanjite mogućnost pojave glavobolje u stresnim trenucima.
Povećana napetost mišića
Imate li osjećaj da ste pod stresom „napeti kao struna“? Istraživanja sugeriraju da kad smo pod stresom naši su mišići napeti, čak i u mirovanju.4
Budući da mišići, osobito oni oko vrata, nemaju baš priliku za odmor, lako je zaključiti kako bi to moglo dovesti do pojave glavobolje.4 Stoga ima smisla zašto su ove vrste glavobolja često poznate kao „glavobolje uslijed kontrakcija (stezanja) mišića“.5
Također ima smisla da su masaža i joga preporučene strategije za sprječavanje ili ublažavanje tenzijske glavobolje.3 Fizičko opuštanje mišića koji se stežu može pomoći i tijelu i umu.
Stres, držanje i vrijeme ispred ekrana
Kada ste pod stresom, lako je provesti pred ekranom više vremena nego inače, bilo da se radi o laptopu ili mobilnom telefonu. Razmislite o svom držanju jer ono može pridonijeti vašoj glavobolji.5
Gledanje u ekran može stvarati pritisak na vrat. Ramena pokušavaju to kompenzirati povijanjem prema naprijed, što dovodi do mišićne neravnoteže i zatezanja.5
Dodajte u ovo povećanu napetost mišića u mirovanju o kojoj smo upravo razgovarali i onda vas ne bi trebalo čuditi što može uslijediti glavobolja. Ako ste pod stresom, pokušajte osvijestiti koliko često gledate u ekran, a zatim razmislite o ograničavanju upotrebe elektronskih uređaja ako mislite da ima negativan učinak.
Fiziološka preosjetljivost
Druga teorija je da su neki ljudi fiziološki predisponirani za pojavu glavobolje u stresnim razdobljima u životu.1
Ova teorija sugerira da su neki pojedinci osjetljiviji na podražaje iz okoline (tj. reagiraju na stresne situacije lakše od drugih) i da imaju jači fizički odgovor na taj stres, tj. imaju vrlo podražljiv središnji živčani sustav.1
Kada se suočimo sa stresom, naše tijelo oslobađa kortikotropin-oslobađajući hormon.1 On pokreće proces koji dovodi do oslobađanja kortizola.1 Kortizol poboljšava način na koji mozak koristi glukozu za energiju u tijelu. U situaciji „bori se ili bježi“ (u slučaju neke opasnosti), ovo bi osiguralo da se vaša energija koristi na najučinkovitiji način koji vam može pomoći.
Stresne situacije u današnje vrijeme rijetko su fizičke prirode, ali odgovor je i dalje isti.
Kod osjetljivih osoba oslobađanje kortizola može potaknuti upalu oko krvnih žila i potaknuti tzv. „nociceptivne“ puteve prijenosa živčanih signala, tj. dovesti do podraživanja živčanih stanica koje obavještavaju mozak kada su ozlijeđeni neki dijelovi tijela.1
Dakle, moguće je da stres kod nekih ljudi izaziva glavobolju jer uzrokuje sustavnu upalu i hipersenzibilizira (povećava osjetljivost) živčane stanice koje nam javljaju kada smo u bolovima.
Ako patite od čestih glavobolja uzrokovanih stresom, bilo bi korisno istražiti dugoročne strategije za rješavanje stresa kao što su kognitivna bihevioralna terapija i trening opuštanja.4 Ovdje možete pročitati više o tome kako ublažiti glavobolju izazvanu stresom.
Ako imate jake ili česte glavobolje, prvo se trebate obratiti liječniku.
